Stoga smatra da Hrvatski sabor ne bi trebao biti pokrovitelj samo obilježavanja 15. svibnja na Bleiburškom polju, već svih žrtava koje su pale za slobodu Hrvatske.
Zaključke je nakon sjednice Predsjedništva obrazložio predsjednik Sabora Boris Šprem, ističući kako se Predsjedništvo usuglasilo kako u Hrvatskoj postoji jedinstven stav da ne postoje samo nevine žrtve Križnog puta, nego i mnoge druge koje zaslužuju puno poštovanje i pijetet.
No, izvijestio je, nije bilo suglasja oko stava vladajućih stranaka da Sabor ne bude više pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu, budući da je HDZ bio protiv takve odluke.
Šprem je naglasio kako Kukuriku koalicija smatra da su se na Bleiburškom polju odvijale "završne i legitimne borbe između Narodnooslobodilačke vojske i tada već gotovo poraženih Pavelićevih snaga" i da je tamo bilo stradanja vojnika s obje strane, ali ne i nevinih žrtava, odnosno onih koje su ubijene bez suđenja.
"Nevinih žrtava je bilo na stratištima i grobnicama kroz Križni put. Smatramo da treba obilježavati, dati počast i pun pijetet tim žrtvama na stratištima i grobnicama Križnog puta", poručio je.
Nakana je vladajućih, dodao je, da se riješi "zbrka" nastala odlukom Sabora iz 1996., kojom je određeno da se na Bleiburgu kao spomendan na isti dan obilježavaju i žrtve Križnog puta, što smatra "zloupotrebom koja traje do dan danas".
Šprem je stoga najavio da bi Sabor na početku jesenskog dijela zasjedanja trebao u prvom čitanju raspraviti izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kojima bi se 18. studenoga, osim kao tragediju Vukovara, obilježavao i spomendan u znak sjećanja na sve hrvatske žrtve pale za slobodu i neovisnost.
Predsjedništvo je zaključilo i da Sabor, s obzirom da je u njegovu proračunu već predviđeno 500 tisuća kuna za komemoraciju na Bleiburgu te da su pripreme u tijeku, još ove godine bude financijski pokrovitelj te komemoracije, ali ne i politički.
Zabilješke