Marketing websitea Slobodni.net
Televizija websitea Slobodni.net
Napredni chat websitea Slobodni.net
Stranice prijatelji websitea Slobodni.net
TV program na stranicama websitea Slobodni.net
Pratite nas na Facebook-u Pratite nas na Twitter-u Pretplatite se sa RSS-om
+ Otvori novu temu
Rezultati 1 do 11 od 11

Tema: Balkonsko cvijeće

QR CODE
Podijelite ovu temu s prijateljima: http://slobodni.net/showthread.php?t=1051 Naslova: Balkonsko cvijeće
  1. #1
    Bračni status korisnika: dating   Lindy je odsutan
    Značajan korisnik Lindy avatar
    Spol
    Ženski
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Poruka
    12,160
    Teme
    1269
    Spomenut(a)
    44 Post(s)
    Awards:
    Puno pisanja po forumu

    Početno Balkonsko cvijeće

    Surfinija balkonsko cvijeće
    (petunija)


    Surfinija je jednogodišnja biljka za balkone i visece posude. To je cvijet dobiven u Japanu 1992 g. i otada se vrlo brzo proširio na sve krajeve svijeta. Surfinija voli sunce, ali voli i vodu što dosta stvara problema nemarnim vrtlarima jer je potrebno dosta brige i truda oko nje. Sadnjom na suncano mjesto treba redovito polijevanje gotovo svakog dana tijekom ljeta, i vrlo voli prihranjivanje.

    Surfinija je biljka koja treba dosta hranjiva za rast i obilan cvat. Ako ste se odlucili ukrasiti svoju kucu surfinijama, morali ste se odluciti izmedu dvije mogucnosti: ili cete je zasaditi na polusuncano mjesto ( sjeverni i zapadni balkoni i prozori) te zalijevati jednom/dva puta na dan ili cete je staviti na suncanu stranu, što one narocito vole, ali onda ih morate zalijevati, uz redovno, jednom/dva puta na dan i još jednom tijekom dana relativno toplom vodom tako da ne namocite ni jedan list ili montirati zalijevanje, kap na kap za što vam je potrebna i malo veca, ali jednokratna investicija u materijal. Takav materijal možete nabaviti u svakoj bolje opremljenoj poljoprivrednoj trgovini.



    Balkonsko cvijece - Surfinija
    To što su vrlo osjetljive na vlagu znaci da ne mogu biti u normalnim posudama vec u onima širima i dubljima. Tu nemojte štedjeti jer ako korijen surfinije jednom ostane bez vlage, biljku je veoma teško oporaviti. U plitkim i uskim posudama bez obzira kako jako zalili, vlaga brzo ishlapi na vrucini i biljka ugiba. Zalijevanje mora biti redovito, ali umjereno kako se ne bi pojavile plijesan i trulež.

    Surfinija je veoma zahtjevna biljka i stoga je vrlo važno u kakvu se zemlju sadi, ona mora biti obogacena startnim gnojivom te gnojivom s mikroelementima željeza. Stoga je gotovo bacen novac ako je pokušate posaditi u vrtnu zemlju ili sacuvati za iducu godinu. Surfinija je puno manje podložna bolestima nego pelargonija. Pojava bakterioza uzrokovana je zarazom iz zemlje. Tu spada i pjegavost koju ne možemo izlijeciti ali možemo se osigurati kako do nje ne bi došlo, dezinfekcijom zemlje. Surfinija može biti napadnuta pojavom i kovrcavosti lista, rda i dr. Preporucamo jedno prskanje u 3-4 tjedna, fungicidom protiv plijesni, insekticidom protiv ušiju i akaricidom protiv paucnjaka. Za to je pogodan i ostatak mješavine za prskanje vinograda. Dohranjivati najmanje jednom tjedno u vodu za zalijevanje i to tekucim gnojivom koje mora biti posebno namijenjeno dohrani surfinija koje je obogaceno željezom. Na svakom takvom sredstvu su i napuci za uporabu. Ako su listovi blijedi i svijetli, te se na njima jasno raspoznaju lisne žile znaci da dohrana nije dostatna. Što je boja cvijeta surfinija svjetlija, to su one zahtjevnije za dohranu. Surfinija najmanje dva puta u sezoni odbaci veliku kolicinu cvjetova i listovi relativno požute. To je normalan status, a Vama pokazatelj da pojacate dohranu. Za tjedan dana bit ce još ljepše i bogatije cvjetovima.
    U kasnu jesen bacite sve iz tegli jer je vrlo teško u uvjetima domace proizvodnje zadržati zdrav maticnjak i uzgojiti zdrave presadnice s normalnim genetickim materijalom.






  2. #2
    Bračni status korisnika: dating   Lindy je odsutan
    Značajan korisnik Lindy avatar
    Spol
    Ženski
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Poruka
    12,160
    Teme
    1269
    Spomenut(a)
    44 Post(s)
    Awards:
    Puno pisanja po forumu

    Početno Pelargonije - muškatli

    Pelargonije spadaju u porodicu Geraniaceae. Ime dolazi od grcke rijeci pelargos, što znaci roda, jer plod Pelargoniuma podsjeca na kljun ove ptice. Rodu Pelargoniuma pripadaju kultivirane vrste, dok rodu Geraniaceae pripadaju divlje vrste poznate kao divlje pelargonije. Domovina pelargonija je južna Afrika, oko podrucja Rta dobre nade, a nalazimo ih i u Australiji i Novom Zelandu. U Europu su prenijete 1974. godine.To je nedvojbeno najpopularnija ljetna cvjetnica koja dobro uspjeva u kontinentalnim i primorskim krajevima na punom suncu. Može se saditi na prozore, balkone, u visece košare i u vrt. Jedino je važno da ima dovoljno sunceve svijetlosti i topline kako bi mogla cvjetati. Pelargonija ima oko 3000 razlicitih vrsta, a po nacinu rasta možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: - koje rastu uspravno, grmoliko i zovu se zonale. One imaju baršunaste listove, specificnog mirisa na dodir, jednostruke ili pune cvjetove u velikom spektru boja, a mogu narasti do 90 centimetara - visece koje najcešce zovemo bršljanke a strucni naziv je peltatum s izbojima koji puze ili vise, imaju sjajne , glatke listove koji podsjecaju na bršljan, a cvjetovi mogu biti jednostruki ili puni. engleske, mirisne, te skupinu koju uzgajamo zbog dekorativnog lišca Pri uzgajanju pelargonija treba prvenstveno voditi racuna o dovoljno svijetla i dobroj propusnosti zemlje u koju se sade. Treba ih staviti na mjesto koje ima dovoljno sunca. Posaditi ih u humusnu zemlju koja bi trebala biti rastresita kako ne bi predugo zadržavala vodu. Izmedu zalijevanja neka se zemlja malo prosuši (popipajte je i kad osjetite da je na oko 1 cm ispod površine suha tek onda zalijte). Nemojte ih prskati po lišću.

    Tokom intenzivnog rasta i cvjetanja (travanj-rujan) dva puta na mjesec zalijte je vodom kojoj je dodano tekuce gnojivo za cvjetnice. Da bi imale što ljepši i grmolik rast potrebno je povremeno pincirati tj. prikratiti vrhove izdanaka. Redovito je potrebno uklanjati ocvale cvjetove i cvjetne stapke kako bi što duže produžili cvatnju. Razmnožavaju se lagano reznicama. Od lipnja do kolovoza odaberite izboj dug 7-10 cm, odrežite ravnim oštrim rezom ispod koljenca (spavajuci pup), odstranite listove osim dva vršna, i zabodite ih u supstrat. Stavite na svijetlo mjesto bez direktnog sunca i redovito zalijevajte. Nakon dva tjedna reznica se ukorijenila i možete je presaditi. Može se razmnožavati i sjemenom no ono je dosta skupo. Pelargonije dolaskom niskih temperatura, (ako ih želite sacuvati) treba smjestiti na sigurno mjesto bez mraza. Skratite ih otprilike na 20 centimetara, ukolonite uvenule i oštecene listove i cvjetove te veoma rijetko zalijevajte, jednom mjesecno. Ako ih smještate u prostor gdje nema uopce svijetla, zemlja treba biti sasvim suha, a kroz cijelu zimu ih nemojte uopce zalijevati. Ako baš nemate puno mjesta da spremite cijele loncanice ili žandinjere, što je moguce kasnije u jesen uzmite reznice, zakorijenite ih i držite na temperaturi od oko 7 stupnjeva Celzijevih. Oskudno zalijevajte.

    U proljece ih premjestite na toplije i pocnite više zalijevati, presadite ih i kad su uvjeti povoljni iznesite ih na otvoreno. Tlo pogodno za nju je rahla zemlja pomiješana s tresetom i malo pijeska da bude propusna i prozracna, najbolje je kupiti zemlju pripremljenu za pelargunije. Sadi se na razmak od dvadesetak cm jedna od druge a naraste i do metar i pol duljine ukoliko ima dobre uvijete. Voli suncana mjesta ali uspijeva i u polusjenovitim mjestima. Cvate od ranoga proljeca do kasne zime kada ugiba. Osim ako se ne spremi u podrum ili kakvo drugo mjesto u kojem nije jako hladno i ima dovoljna kolicina svijetlosti. Takve biljke ponovo u proljece pocinju rasti i cvjetati ali gube na kakvoci pa možda nece biti kao prve godine zato ih je najbolje zamjeniti novim. Od puzavih pelargonija postoji dvije vrte: jednostavne i duple tj. punoga cvijeta. Jednostavnoga cvijeta ima u tri boje: bijela, ružicasta i crvena e one sa svjetlijom stabljikom koje su malko kracega rasta ali zato gušcih grana. Dok duploga cvijeta ima sve nijanse crvene, ružicaste, bijelih te one koje su šatiranih sa bijelom bojom. Ako tijekom ljeta stalno otkidate ocvalo lišce, produžiti cete cvjetanje i dobiti vece i bujnije biljke. A narocito cete im pomoci da se razviju ukoliko ih redovito prihranjujete gnojivima bogati dušikom i željezom. Velicina Stanište / Tlo Cvatnja Razmnožavanje Zalijevanje Korištenje Za ukrasne gredice u vrtovima i parkovima, posude, visece košare i prozorske sanducice. Bolesti Vrste i sorte.



    ZONALNE PELARGONIJE

    Najvažniju skupinu predstavljaju tzv. zonalke koje su zbog tamnije lisne šare u obliku obruca i dobile ime. Uzgajamo ih u loncima, sanducicima, na gredicama u parkovima i kucnim vrtovima. Cvatu od proljeca do rane zime. Cvijetovi su im jednostruki ili dupli. Prevladava crvena boja cvijetova iako su križanjem dobivene gotovo u svim bojama, tonovima i kombinacijama. Kod mnogih vrsta cvijetovi dosežu velicinu i do 5 cm, a u štitcu i do 15 cm. 'MORVAL' - Popularna zbog nježno koloriranih cvjetova i dugog perioda cvatnje. 'ELSIE PORTAS' - Ima tamne šare na svjetlo-zlatnim listovima koju su u kontrastu s tamno crvenim cvjetovima. 'BLACK VESUVIUS' - Dojmljiva pelargonija zbijenog rasta, tamno broncanog lišca i žarkih crvenih cvjetova. 'SPECKLES' - Ima zanimljiv "špric efekt" na laticama od crvene, preko ružicaste do bijele boje.

    VISECE PELARGONIJE Druga rasprostranjena vrsta pelargonija su tzv. visece pelargonije. U pocetku uzgoja odkidamo im vrhove da bi postigli rast u širinu, gustocu i bujniju cvatnju. Jedna od najprikladnijih sorti za suncane pa cak i zasjenjene balkone je sorta 'Ville De Paris' kod nas poznatija kao 'Austrijanka'. Ove vrste pelargonija potrebno je tretirati 0,15% tnim CCC-om, tj. hormonom za zaustavljanje rasta (C-klor, C-kolin, C-klorid) s tim tretiranjem postižemo nizak i zbijen rast u trajanju od oko 3 mjeseca. 'VILLE DE PARIS' - Popularna kod nas kao 'Austrijanka'. Koristi se najcešce za sanducice na balkonima, visece košare, te prekrivanje ograda. 'ROULETTA' - Idealna za visece košare. Za razliku od 'Ville De Paris', ima dvostruke cvjetove u kombinaciji bijele i crvene boje. ENGLESKE PELARGONIJE Treca skupina pelargonija su tzv. engleske pelargonije. Interes za ovu vrstu pelargonija kod nas nije velik s razloga što u odnosu na prethodne dvije spomenute skupine cvatu veoma kratko - od ožujka do lipnja. 'FRINGED AZTEC' - Žarki cvjetovi nazubljenih latica u dva tona, osvježavajuca kombinacija za oživljavanje prostora kao što su stakleni vrtovi. 'BLACK KNIGHT' - Jednostavnih cvjetova bogatih zagasitim tonovima crvene i smede boje s bijelim obrubom, idealan je izbor za dramatican ugodaj ljetnih posuda ili za uzgoj u staklenim vrtovima. 'TIP TOP DUET' - Bogatstvo u tonovima razlicitih boja izraženo je kod ovog varijeteta nešto manjeg rasta od standardnih velicina engleskih pelargonija.

    MIRISNE PELARGONIJE


    Ovu vrstu pelargonija uzgajamo prvenstveno zbog osebujnog mirisa pojedinih varijeteta. Uz karakteristiku mirisa, svaka posjeduje neku zanimljivost - kolorit i oblik listova, krhak rast ili mogucnost oblikovanja u standard. 'CRISPUS MINOR' - Osnovna karakteristika su krhki cvjetovi prošarani purpurom uz osvježavajuci miris limuna. 'CHOCOLATE PEPPERMINT' - Vrlo atraktivna biljka koja ce svojom mirisnom cokoladno-pepermintnom notom pobuditi u vama želju za cokoladom. Vrlo jakog rasta i blage teksture listova. 'ROBER'S LEMON ROSE' - Snažnog rasta idealna je za oblikovanje u standard. Miris limuna snažan je adut za uzgoj ove biljke. PELARGONIJE DEKORATIVNOG LIŠCA Iako spadaju u skupinu zonalnih pelargonija, posebno smo ih izdvojili zbog dekorativnog lišca. Nije toliko važan cvijet koliko jedinstvene varijacije šara, boja i nijansi listova. 'LASS O'GOWRIE' - Ornamentalne šare ove pelargonije idealne su za kombinaciju s drugim biljkama u prozorskim sanducicima i posudama. Privuci ce pažnju svakog prolaznika. 'Mrs. H. COX' - Zagasito crvenih šara na zlatnožutom lišcu upotrebljavamo ih za razbijanje monotonije i pojacavanje kolorita prozorskih sanducica. ..







  3. #3
    Bračni status korisnika: dating   Lindy je odsutan
    Značajan korisnik Lindy avatar
    Spol
    Ženski
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Poruka
    12,160
    Teme
    1269
    Spomenut(a)
    44 Post(s)
    Awards:
    Puno pisanja po forumu

    Početno Vrste pelargonija

    NAZIV: Bergpalais
    BOJA: Salmon intenzivna


    NAZIV: Glacis
    BOJA: Bijela


    NAZIV: ICECRYSTAL-pac
    BOJA: Lavanda-kristalna


    NAZIV: LAVENDA-pac
    BOJA: Lavanda sa tamnim okom


    NAZIV: MELOCHERRY-pac
    BOJA: Crveno-mangenta sa tamnim okom


    NAZIV: Perlenkette Sabine - PAC
    BOJA: salmon


    NAZIV: Perlenkete Orange-Pac
    BOJA: Naranđasta


    NAZIV: Blanche Rosche - Pac
    BOJA: Bijela sa pik reflektom


    NAZIV: Samelia - Pac
    BOJA: Tamno crvena


    NAZIV: Socking Pink-Pac
    BOJA: Carmine crvena


    NAZIV: Schocking Violet-Pac
    BOJA: Violet pink

  4. #4
    Bračni status korisnika: dating   Lindy je odsutan
    Značajan korisnik Lindy avatar
    Spol
    Ženski
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Poruka
    12,160
    Teme
    1269
    Spomenut(a)
    44 Post(s)
    Awards:
    Puno pisanja po forumu

    Početno Milijun cvjetova – Milion Bells

    Milijun cvjetova je jednogodišnji cvijet za balkone i viseće posude. To je cvijet koji obavezno posadite ukoliko želite nešto drugačije. Milijun cvjetova voli sunce. Sadnjom na sunčano mjesto treba redovito polijevanje gotovo svakog dana tijekom ljeta, i vrlo voli prihranjivanje. Nakon sadnje u posude koji tjedan sačekate da se biljka malo prilagodi i razvije a nakon toga jednom tjedno a kasnije i dva puta tjednom.



    Naraste dužine
    oko 50–80 cm. U dužinu, i najbolje ju je saditi u viseće posude, cvijetnjak, vrtna korita i košarice. A njezin cvijet će nam krasit vrt skroz od 4.,5. mjeseca pa sve do 10. mjeseca.

    Milijun cvjetova
    je biljka koja treba dosta hranjiva za rast i obilan cvat. Ako imate mogućnost probajte nabaviti gnojivo sa povećanim udjelom željeza u njemu ili ako je moguće čisto željezo pa ga s njim prehranjujte jednom tjedno a jednom u tjednu sa običnim supstratom. Ako vam je biljka blijeda i lišče nema lijepu zelenu boju i počinje žutiti to je očigledan znak da joj fali hranjiva pa stoga ne čekajte nego je nahranite .

    Već smo rekli da Milijun cvjetova voli vodu ali pripazite da ne bude skroz u vodi njeno korijenje jer će to izazvati truljenje i bolesti korijenja, a također pripazite da ju ne polijevate po velikim vrućinama jer će vam se biljka „skuhati“ i uvenuti stoga polijevati jako rano ujutro ili navečer kada nisu tolike vrućine.

    Cvijet sadite od travnju do lipnja, u zemlju koja je obogaćena startnim gnojivom, te kristalonom s mikroelementima željeza a ne u običnu zemlju iz vrta ili šume. U gotovoj svakoj trgovini koja prodaje zemlju za cviječe pronaći čete zemlju za surfiniju, koja dobro odgovara i Milijun cvjetova jer su slični, tako da bez panike, to nije problem.

    U jesen kada polako zahladi i dođu mrazovi biljku izvadite iz posuda i bacite jer je jednogodišnja biljka i nemoguće ju je održati u uvjetima domače proizvodnje. Nego ponovo u proljeće na tržnicu kod vašeg prodavača po nove sadnice.

    Još ga zovu uz Milijon cvjetova i: MIlijon zvončića, Tisuću i jedan cvijet.

  5. #5
    Bračni status korisnika: dating   Lindy je odsutan
    Značajan korisnik Lindy avatar
    Spol
    Ženski
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Poruka
    12,160
    Teme
    1269
    Spomenut(a)
    44 Post(s)
    Awards:
    Puno pisanja po forumu

    Početno Bakopa – lat. Bacopa Cabana



    Bakopa
    je puzava tj. viseća ljetnica., koja se spušta niz cvijetnjake poput zeleno-bijelog slapa i izrazito se ističe tijekom ljeta na balkonima i visećim posudama. Naraste dužine otprilike 50 – 80 cm i imati bezbroj malenih sitnih cvjetića koji nisu veći od jedan centimetar. Cvijet se sastoji od pet malenih latica koje su stisnute okolo žutog srca cvijeta. Listovi su isto tako maleni i sitni, okrugli sa maleno i sitno nazubljeni na vrhovima.

    Biljka se razmnožava sjemenom u rano proljeće, a ukoliko kupujete gotovu sadnicu od cvjećara tada ju posadite bakopaplava.jpgtijekom 4., 5. i krajnje vrijeme 6.mjeseca. U bogatu,rahlu, humusnu zemlju i smjestite je na sunčano, polu-sunčano mjesto. Jer tamo će najbolje uspijevati i doći će do najboljeg izražaja.

    Bakopa cvijeta
    tijekom cijelog ljeta do kasne jeseni tj. dok ne dođe mraz i velike hladnoće, ona će skroz bez prestanka stvarati na tisuće malenih bijeli ili svijetlo plavih (ovisno o vrsti koju ste posadili) cvjetića. Naravno da bi se to ostvarilo potrebna joj je malena i pomoć.

    Treba je zalijevati redovito i tijekom ljeta treba pripaziti da se biljka ne zasuši jer će tada izostati cvjetovi na tjedan do dva dana. Ali ne smije biljka ni stalno biti u vlagi jer će to dovesti do truljenja korijenja, i same biljke. Tako da polijevate tek kada se sasuši gornji dio zemlje u kojoj se nalazi.

    Prihranjivanje tijekom cvjetajućeg razdoblja treba činiti svakih 14 dana, tekućim gnojivom za cvjetnice. Koje se može nabaviti u svakoj poljoprivrednoj ljekarni te vrtnim centrima i sl. prodavaonicama.

    Iznimno je lijepa
    i u kombinaciji s drugim cvijećem kao što su: verbena, surfinija, grmolikom pelargonijom, gomoljastom puzavom begonijom i sl. vrstama.

    Iako biljka nije zahtjevna za održavanje i lako ju je uzgojiti u predivni vrtni cvijet, vrlo često ju znaju napasti bijele mušice. Dok druge bolesti su vrlo rijetke kod Bakope.

  6. #6
    Bračni status korisnika: dating   Lindy je odsutan
    Značajan korisnik Lindy avatar
    Spol
    Ženski
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Poruka
    12,160
    Teme
    1269
    Spomenut(a)
    44 Post(s)
    Awards:
    Puno pisanja po forumu

    Početno Bidens – bidens ferulifolia



    Bidens ili u narodu što ga još zovi i Dvozub, je višegodišnji balkonski cvijet koji je prepoznatljiv po svojim lijepim zvjezdastim cvjetovima, zlatnožute boje. Potječe iz Južne Arizone i Meksika a iz porodice je Asteraceae. A kod nas je relativno novi cvijet kojeg primjećujemo na balkonima u zadnjih 10-tak godina.

    Cvijeta od svibnja do listopada i to bez prestanka je skroz pun cvijeta,na predivnim zelenim izbojcima koji mogu dostići dužinu i do jednog metra. Vrlo je razgranata biljka koje je iznimno otporna na vjetar i druge vremenske uvijete.

    Sadi se
    od sredine travnja pa do kraja svibnja u viseće posude ili na balkone. Razmak između biljki neka bude od25-30,35cm iako treba pripaziti ukoliko se sadi s drugim vrstama biljaka da ih ne bi prerasle i ušile druge biljke.

    Smještene neka budu na sunčano ili polu sunčano mjesto, jer jako dobro podnosi sunce. No iako voli sunce i svijetlost, voli i vodu tako da treba redovito zalijevati, ali pripaziti i da ne bude skroz u vodi da ne bi došlo do truljenja biljke i korijenja. Te ju redovito jednom tjedno prihranjivati gnojivom.

    Možete biljku sačuvati i za nagodinu!!! I to tako da ju spremite nakon što ste mu skratili izbojke na 20-25cm, na mjesto koje je svijetlo i temperatura mu nije ispod 8*C. Ili u travnju i svibnju kupiti nove sadnice, ili pak posijati sjemenom u rano proljeće.

    Savjeti kod sadnje:
    Bidens se iznimno dobro slaže sa cvijećem ako se posadi zajedno u posude sa: crvenom ili bijelom puzavom Pelargonijom, crvenom ili bijelom puzavom Verbenom ili pak Surfiniama, te gomoljastim crvenim puzavim Begonijama.

  7. #7
    Super Moderator lacky luck avatar
    Spol
    Muški
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Lokacija
    Tuzla, BiH
    Poruka
    20,613
    Teme
    724
    Blog Entries
    2
    Spomenut(a)
    613 Post(s)

    Početno Muškatla - Dodatak

    Pelargonium (Geraniaceae) – Pelargonijum, Muškatla, Žeravak


    Ime potice od grcke reci Pelargos – roda, s obzirom na slicnost kljuna ploda i kljuna rode. Pelargonije poticu uglavnom iz Afrike, premda su donosene i iz Australije, Novog Zelanda i Tasmanije. U nasim predelima nisu otporne pa ih zimi treba zastititi, iako se u blazim predelima mogu uspesno gajiti i u toku zime.







    Medju razlicitim vrstama muskatli postoje brojni cudesni oblici, a mnoge imaju mirisne listove. Iako taj miris moze cesto jasno da se definise, u svim varijetetima se ne moze sasvim odrediti jer u obzir treba uzeti razne cinioce koji odredjuju kolicinu etericnih ulja u tkivu. Razlicitost tih kolicina zavisi od okoline, hranjenja, strukture tla, starosti biljke, vremena ili sezone godine, itd.

    Etericna ulja mnogih vrsta destilisu se i upotrebljavaju u kozmetici i proizvodnji parfema.




    Zemlja za sadnju svih muskatli je ista. Koristi se dobra bastenska zemlja sa dodatkom ilovace, peska, sa dovoljno humusa i komposita. Trebalo bi da je teza ali dobro propusna. Zalivanje je redovno ali umereno.

    U kasnu jesen (pre mrazeva) pocinje period mirovanja muskatli. Po mogucnosti, smesticemo ih sve zajedno u istu posudu ili ostaviti u saksijama i uneti u posebnu prostoriju za prezimljavanje (5-8�C). Tople i potpuno mracne prostorije nisu pogodne za prezimljavanje muskatli jer mogu dovesti do prevremenog kretanja muskatli, stvaranje tankih bledih izdanka i iscrpljivanje biljke. Tokom zime stalno uklanjati osusene listove.

    U prolece, kada biljke pocinju novu vegetacionu sezonu, pristupamo orezivanju (20-30% od ukupne biljne mase). Posle orezivnja biljke se zaliju a 2-3 nedelje kasnije obavezno presaditi u novu zemlju. Krajem maja, kada prodju mrazevi, biljke mogu ponovo zauzeti svoje staro mesto na balkonima ili vrtu.

    Razmnozavanje: Sredinom leta kada su muskatle u punoj lepoti, moze se bez rizika obaviti njihovo razmnozavanje reznicama. Za uzimanje reznica koriste se najlepse i najzdravije biljke, sa kojih se skidaju vrsne grancice sa dva ili tri lista. Ti izdanci stavljaju se u posude sa smesom od 50% treseta, 35% bastenske zemlje i 15% peska. U pocetku se zalivaju obilno a kasnije se samo odrzava vlaznost. Za 2-3 nedelje biljke prolaze kroz fazu formiranja novog korena. Prostor u kome borave ne sme biti na direktnom suncu. Nakon 3-4 nedelje, biljke se presadjuju u vece posude. U toku zime, mlade muskatle treba smestiti na svetlija mesta sa temperaturom od 10-14�C da prezime.

    Bolesti i stetocine: Rdja se javlja kod uspravnih muskatli u vidu prstenastih rdjavobraon pega. Unistava se prskanjem fungicidom, sa unutrasnje strane lista.
    Uvenuce muskatli (cele biljke ili pojedinih delova) primecuje se tek kada je bolest uzela maha i to posebno leti pri visokim temperaturama. Uzrok su bakterije i gljivice. Na zalost, bolest se nemoze zaustaviti, ali se moze spreciti dezinfekcijom posuda i zemlja.
    Dve su vrste virusa : virus kovrdzanja lista i "mozaik" lista. Vidljivi su posle zime, razvijaju se u hladno vreme, leti se ne mogu otkriti niti se biljke mogu izleciti. Preventivno vrsimo dezinfekciju posuda i zemlje, i unistavanje lisnih vasi koje bolest prenose.
    Insekti koji napadaju muskatle (biljne vasi, crveni pauk, bela muva) - pored direktnih osecenja, prenosioci su virusnih oboljenja. Uspesno se unistavaju hemijskim sredstvima - insekticidima. Prskanje se moze vrsiti i prentivno svake 2-3 nedelje.


    Pegavost listova - cesta bolest muskatle
    Javlja se kao posledica zaraze bakterijom Xanthomonas, koja se veoma lako i brzo siri, a tesko suzbija.
    Ako se opredelite za razmnozavanje muskatli reznicama u vecem broju, nemojte rizikovati. Nabavite zdrav materijal i dezinfikujte ceo prostor, alatke i zemlju, kako se reznice ne bi zarazile Xanthomonasom. Najbolje bi bilo da reznice zabadate u zemlju neposredno po skidanju. Svako odlaganje slabi reznice, koje su tada idealna podloga za razvoj bolesti. Ako ipak morate da sacekate sa sadnjom, reznice slazite u kutiju oblozenu najlonom i na temperaturi od 1-4*C mozete ih cuvati do nedelju dana.
    Za sadnju postoji vise tipova smesa, a moze se saditi i u cist treset. U Madjarskoj se uspesna pokazala smesa od 20% gline i isto toliko kreca ili gipsa. Ova smesa ima odgovarajucu Ph vrednost (6,5). Ako je Ph vrednost veca biljke su podlozne napadu bakterija, a ako je manja, napadu gljivica. Muskatla dobro podnosi manji procenat soli u zemljistu, ali kada je ima vise, biljka dobija sivozelenu boju.
    Da bi se reznice sto brze i bolje ozilile, potrebna je odgovarajuca temperatura. Tokom prve 2-3 nedelje ujednacena, 16-18*C. Ukoliko nocu temperatura padne, preko dana se mora povecati za istu vrednost. Odgovarajuci prosek se mora postici.
    Muskatlama pri oziljavanju ne prija jako sunce, a dobro podnose malu vlaznost vazduha. Sadrzaj vlage u vazduhu ne bi trebao da predje 80%, jer su tada biljke podlozne napadu botritisa.

    Izvori: mama mami.net
    Enciklopedija bastenskog bilja, Linda Fox
    Laki is on the read again

  8. #8
    Super Moderator lacky luck avatar
    Spol
    Muški
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Lokacija
    Tuzla, BiH
    Poruka
    20,613
    Teme
    724
    Blog Entries
    2
    Spomenut(a)
    613 Post(s)

    Početno Hortenzija

    Hortenzija (lat. Hydrangea) je rod od oko 70-75 vrsta kritosjemenjača koje su nastale u južnoj i istočnoj Aziji, Kini, Koreji, Japanu, Himalaiji i Indoneziji, te Sjevernoj i Južnoj Americi.



    Većina vrsta su grmovi, oko 1-3 m visoki, ostale su mala stabla i penjačice, koje mogu doseći do 30 m u visinu uspinjući se na stabla. Mogu biti listopadne ili vazdazelene, a većina kultiviranih vrsta su listopadne.
    Izvezene su na Azore u Portugalu. Najviše je vrsta izvezeno na otok Faial, koji je poznat kao plavi otok po ogromnom broju plavih hortenzija koje i sad rastu na otoku i na otok Flores.
    Vrste u rodu Schizophragma i u Hydrangeaceae poznate su kao obične hortenzije. Schizophragma hydrangeoides i Hydrangea petiolaris poznate su kao hortenzije penjačice.
    Dvije su vrste cvatova hortenzije:
    Bujni cvatovi nalik na pompone
    Okrugli, pljosnati cvatovi s plodnim cvjetovima u sredini okruženim neplodnim cvjetovima.

    Hortenzija cvjeta od ranog proljeća do kasne jeseni. Mnoge vrste imaju cvatove koje sadrže dva tipa cvjetova, male plodne cvjetove u sredini cvata i velike, neplodne cvjetove raspoređene u kružnicama oko centra svakog cvata. Ostale vrste imaju sve jednake i plodne cvjetove.
    Boje [uredi]

    Većina vrsta ima bijele cvjetove, ali cvjetovi nekih vrsta (naprimjer H. Macrophylla) mogu biti plavi, crveni, ružičasti, svjetloljubičasti, ili tamnoljubičasti. Boja cvjetova ovisi o pH vrijednosti tla; ako je tlo kiselo cvjetovi će biti plavi, ako je tlo neutralno cvjetovi će biti blijedi, a ako je alkalno bit će ružičasti ili ljubičasti. Ta promjena cvjetnog pigmenta ovisi o česticama aluminija, koje hortenzije sadržavaju. [1][2]
    Popis vrsta [uredi]



    Hydrangea sp, individualan cvijet.


    Hydrangea, cvjetovi zimi.


    Latice hortenzije
    Hydrangea anomala (Hortenzija penjačica) - Himalaja, jugozapadna Kina
    Hydrangea arborescens (Hortenzija sa glatkim listovima) - Istočna Sjeverna Amerika
    Hydrangea aspera - Kina, Himalaji
    Hydrangea bretschneideri - Kina
    Hydrangea candida - Kina
    Hydrangea caudatifolia - Kina
    Hydrangea chinensis - Kina
    Hydrangea chungii - Kina
    Hydrangea cinerea (Blijeda hortenzija) - Istočne SAD
    Hydrangea coacta - Kina
    Hydrangea coenobialis - Kina
    Hydrangea davidii - Kina
    Hydrangea dumicola - Kina
    Hydrangea gracilis - Kina
    Hydrangea heteromalla - Himalaji, zapadna i južna Kina
    Hydrangea hirta - Japan
    Hydrangea hypoglauca Kina
    Hydrangea integrifolia - Kina
    Hydrangea involucrata - Japan, Tajvan
    Hydrangea kawakamii Tajvan
    Hydrangea kwangsiensis - Kina
    Hydrangea kwangtungensis - Kina
    Hydrangea lingii - Kina
    Hydrangea linkweiensis - Kina
    Hydrangea longifolia - Kina
    Hydrangea longipes - Zapadna Kina
    Hydrangea macrocarpa - Kina
    Hydrangea macrophylla (Hortenzija sa velikim listovima) Koreja, Južni Japan
    Hydrangea mangshanensis Kina
    Hydrangea paniculata - Istočna Kina, Koreja, Japan, Sahalin
    Hydrangea petiolaris (Hortenzija penjačica) - Japan, Koreja, Sahalin
    Hydrangea quercifolia (Hortenzija sa listovima kao hrast) - Južne SAD
    Hydrangea radiata (Hortenzija sa srebrnim listovima) - Južne SAD
    Hydrangea robusta - Kina, Himalaji
    Hydrangea sargentiana - Zapadna Kina
    Hydrangea scandens - Južni Japan
    Hydrangea serrata - Japan, Koreja
    Hydrangea serratifolia - Čile, zapadna Argentina
    Hydrangea stenophylla - Kina
    Hydrangea strigosa - Kina
    Hydrangea stylosa. Kina.
    Hydrangea sungpanensis - Kina
    Hydrangea xanthoneura - Kina
    Hydrangea zhewanensis - Kina
    Kultivacija i korist [uredi]

    Hortenzije su popularne ukrasne biljke, uzgajane zbog njihovih velikih cvatova. Hydrangea macrophylla ukrižana je s preko 600 raznih vrsta biljaka, najčešće odabiranih da imaju samo velike sterilne cvjetove u cvatovima. Neke je kultivirane vrste najbolje obrezivati svake godine kad se novo lišće tek pojavljuje. Ako nisu dobro obrezane, grane će postati jako uvijene, rast će sve dok težina grana ne postane veća od njihove snage, čija je posljedica savijanje grana prema dolje i vjerojatno njihovo prelamanje. Ostale vrste cvjetaju samo na starim granama, tj. ne cvjetaju iduće sezone ako se obrežu.
    Neke su hortenzije umjereno otrovne za jelo; svi djelovi biljke sadrže glikozide.[3] Hydrangea paniculata ponekad se koristi kao opojno sredstvo, usprkos opasnosti od bolesti i smrtnoj dozi cijanida.[4]
    U Koreji se vrsta Hydrangea serrata (hangul:산수국 hanja:山|水|菊) koristi za biljni čaj, zvani sugukcha (수국차) ili ilsulcha (이슬차). Japanski je ama-cha, (što znači slatki čaj) još jedan biljni čaj napravljen od vrste Hydrangea serrata, čiji listovi sadrže supstancu koja ima sladak ukus (phyllodulcin). Za puniji ukus, svježi listovi se savijaju, kuhaju na pari i suše, i tako se dobiju tamnosmeđi listovi čaja. Ama-cha uglavnom se koristi za kan-butsu-e (ceremoniju Budinog kupanja) 8. travnja svake godine — dan za koji se u Japanu vjeruje da je Budin rođendan. Ama-cha polijeva se po kipu Bude na toj ceremoniji. Prema legendi, na dan Budinog rođenja, devet je zmajeva polijevalo Amritu po njemu; ama-cha je zamijena za Amritu u Japanu.
    Laki is on the read again

  9. #9
    Super Moderator lacky luck avatar
    Spol
    Muški
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Lokacija
    Tuzla, BiH
    Poruka
    20,613
    Teme
    724
    Blog Entries
    2
    Spomenut(a)
    613 Post(s)

    Početno Verbena

    Porodica: Verbenaceae
    Verbena erinoides, naziva se još i Sporiš, iz Brazila je prenijeta u Evropu početkom XIX st. Jednogodišnja je biljka niskog rasta, omanjih cvjetova plavoružičaste boje s pet latica koji stvaraju cvat-glavicu. Sadi se u ožujku u krajevima s blažom klimom na otvorenom.






    INFORMACIJE O VERBENAMA

    Porijeklo: Brazil
    Trajnost: Jednogodišnja biljka
    Doba sadnje: krajem travnja
    Doba cvatnje: od svibnja do srpnja
    Stanište: sunce, zaklonjena od vjetra
    Tip zemlje: vrtna zemlja s tresetom i pijeskom, pognojena
    Vlažnost: obilno i često, svakodnevno u toplim mjesecima
    Korištenje: cvjetne gredice, obronci i kamenjari
    Laki is on the read again

  10. #10
    Super Moderator lacky luck avatar
    Spol
    Muški
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Lokacija
    Tuzla, BiH
    Poruka
    20,613
    Teme
    724
    Blog Entries
    2
    Spomenut(a)
    613 Post(s)

    Početno Gerber

    Porodica: Compositae
    Gerbera jamesonii iz porodice je glavočika (Compositae). Dobila je naziz po njemačkim znanstvenicima Gerber koji su živjeli u XVII st. jednogodišnja je biljka cvjetova prekrasnih pastelnih boja. Prije svega se uzgaja kao cvijet za vazu, ali se može uzgajati i u cvjetnim gredicama. Osjetljiva je i treba izbjegavati zadržavanje vode na tlu što uzrokuje klorozu.




    INFORMACIJE O VERBENAMA

    Porijeklo: Transvaal, u Europi od 1887.
    Trajnost: Jednogodišnja biljka
    Doba sadnje: u travnju
    Doba cvatnje: ljeto
    Stanište: sunce
    Tip zemlje: rahla, bogata organskim tvarima, s malo vapna
    Vlažnost: često, ali umjereno zalijevanje
    Korištenje: za vazu, cvjetne gredice,
    Laki is on the read again

  11. #11
    Super Moderator lacky luck avatar
    Spol
    Muški
    Dat.Reg.
    25.12.2009
    Lokacija
    Tuzla, BiH
    Poruka
    20,613
    Teme
    724
    Blog Entries
    2
    Spomenut(a)
    613 Post(s)

    Početno Begonija

    Porodica: Begoniaceae
    Begonia semperflorens visoka je najviše nekoliko pedalja, mesnatih i granatih stabljika, cvjetova najčešće ružičaste, crvene ili bijele boje. Koristi se za gredice, balkone, često se koristi za ukrašavanje cvjetnih gredica gradskih trgova i parkova. Begoniaceae je dobila naziv po francuskom znanstveniku M.Bégonu koji je živio u XVII stoljeću. Cvate od proljeća do jeseni, Postoje mnogobrojne sorte ove vrste.




    INFORMACIJE O BEGONIJAMA

    Porijeklo: Brazil, u Evropi od prve polovice XIX st
    Trajnost: jednogodišnja biljka
    Doba sadnje: u proljeće
    Doba cvatnje: od proljeća do jeseni
    Stanište: polusjena
    Tip zemlje: pomiješana crnica, treset i pijesak
    Vlažnost: svakodnevno umjereno zalijevanje
    Korištenje: cvjetne gredice, balkonski lonci
    Laki is on the read again

+ Otvori novu temu

LinkBacks (?)


Tagovi za ovu temu

Zabilješke

Pravila pisanja poruke

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •  
Samo-opusteno.info CroKviz Crofan forum Igre GleForu! Vaš link Vaš link Vaš link
Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link
Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link Vaš link